Čuvar samostana pod čijim podnožjem usne Bosna

8cbd4f94d3c900dd9bc2d39949a9e6a6_XL

Nakon Viteza i ugodne kave s Josipom Pandžom, krenuo sam put Fojnice. Niz je prijedloga koje sam dobivao oko sljedećeg teksta na blogu www.poglednasredisnjubosnu.blogspot.ba, ipak je presudila moja želja da napišem tekst o samostanu koji je obilježio stoljeća burne bosanske povijesti, ali na način da ljudski faktor bude prožet kroz priču o  fra Miri Reloti, gvardijanu samostana Duha Svetoga u Fojnici.

U međuvremenu se priča o blogu proširila i na društvene mreže u vidu  facebook stranice pod nazivom Pogled na središnju Bosnu. Raduje i činjenica da su mnogi portali već preuzeli prvi tekst što i jeste krajnji cilj bloga, tj. da na različite načine tekst nađe put do svojih čitatelja.

Dogovor oko Fojnice i razgovora s gvardijanom bio je prilično jednostavan. Po principu joker zovi, nazvao sam Darija Grgića i termin kod gvardijana je bio osiguran.

Baš taj dan dok su me Alen i Grga strpljivo čekali kod samostana, kiša je bez milosti šamarala Fojnicu i središnju Bosnu,  i sam doživljaj samostana i njegovog položaja,  iako sam tu bio bezbroj puta, bio je dodatno pojačan . Odmah na ulasku u grad, za one koji nisu bili tu, kompletnim položajem na uzvisini, dominira samostan. Onako grandiozan, nije to običan sakralni objekt , nije nikada ni bio. Tu na ovim prostorima su ispisani brojni povijesni događaji, tu su se dogodili susreti dviju civilizacija, potpisali prvi  značajni dokumenti i čuvala povijest Bosne i bosanske provincije. Koliko god puta dolazili, a u životu jednostavno mora se doći barem jedanput to vidjeti, uvijek je to poseban doživljaj, uglavnom teško opisiv riječima, osim ako niste vrli pjesnik, vješt s riječima pa osjećaje možete prenijeti tako da zastane dah slušatelju/čitatelju i da zamisli mjesto koje vraća u prošlost.

Pri dolasku odmah iznenađenje, pozitivno naravno, vesela mašina je odrađivala svoje, rakija se „pekla” po starom dobrom običaju  ovih krajeva. Domaćini koji upravljaju samostanom, njih sedmorica, naši bosanski fratri koji su  uvijek bili prepoznatljivi po  svojoj gostoljubivosti,  već su spremili čašicu viška, a nije izostao ni poziv na ručak. Sve skupa, za nekoga tko se rodio tu i živi tu već skoro 40 godina to je nešto „poznato”, ali opet specifično jer gostoljubivost koja prevladava kod ljudi naših krajeva poznata je nadaleko;  o njoj sam slušao u Zagrebu i Beogradu, i u mnogim velikim gradovima. Ovdje u središnjoj Bosni, putnik namjernik ne ostaje ni gladan ni žedan, a ako poželi vrlo često ni trijezan.

Razgovor s gvardijanom fra Mirom Relotom, inače Busovljakom, bio je izuzetno ugodan i lagan. Zadovoljstvo je voditi lagane razgovore s ljudima poput fra Mire, čovjekom  koji je službu obavljao na raznim kontinentima. Vrlo spretno je iznio činjenice koje su mi brzo pobudile znatiželju i upoznao me sa svojom impresivnom biografijom. Osoba je to koja zaslužuje da ipak i malo šira javnost upozna njegov nevjerojatan životni put, put čuvara središta duhovnosti ovoga kraja i samostanskog blaga koje je impresivno, i koje  nam prenosi priču koja ide daleko u prošlost.

Miro, rođen 1965. godine u Busovači, učenik srednje građevinske škole, mladić pun elana, životne energije i ideja,  na raskršću života bira između dva životna puta: svjetovnog i onog suprotnog, i bira ovaj drugi. Prvo odlazi u sjemenište u Visoko, zatim na teološki fakultet u Sarajevo i naposljetku dobiva prefiks za kojim je čeznuo  te postaje fra Miro. Ovoga pronicljivog fratra vedrog duha, život je odveo na put oko svijeta; u razne države, bacio ga među različite narode kako bi spoznao ljudske ćudi, upoznao i iskusio potpuno suprotne kulture, neobične priče i povijesti, učio jezike koji su mu pomogli razviti odnos sa tamošnjim stanovništvom, omogućili bolje upoznavanje njihovih pogleda na svijet te na koncu mu pomogli da postane osoba kakva je danas.

Tako je fra Miro služio u Kanadi, Jeruzalemu, New Yorku, Rimu i Bariju na jugu Italije, u samostanu bl. Jakova Zadranina, prvog hrvatskog blaženika beatificiranog 29. prosinca 1700., a u kojemu je postojalo 12 samostana koji su pripadali franjevačkoj bosanskoj provinciji.

Obnašao je funkciju župnika, definitora i od 2016., po povratku u domovinu, obavlja dužnost duhovnika studenata bogoslovije u Sarajevu te gvardijana samostana Duha Svetoga u Fojnici.

Samostana pod čijim podnožjem usne grad Fojnica, usne i cijela Bosna; samo Mjesec prostre srebrn plašt nad samostan i krovove kuća, a u tišini bdiju franjevci i čuvaju prošlost, sadašnjost i budućnost svoga kraja. Smatra se da samostan datira iz 14.og stoljeća kada je bio obična kuća gdje su fratri dušebrižnici duhovno hranili i štitili svoj narod, i čuvali tradiciju. Sada je to velebno zdanje kojemu se divi svatko tko tuda prođe, bilo turisti, bilo posjetitelji ili tek slučajni prolaznici. Samostan posjeduje moderno uređenu suvenirnicu, muzej koji  ima bogatu numizmatičku zbirku i u kojemu se čuva čuvenaahdnama[1] iz 1463.godine, potpisana između sultana Mehmeda i fra Anđela Zvizdovića, čiji se plašt čuva u samostanu, kojom je sultan Mehmed pod svoju zaštitu stavio bosanske katolike. Vrijedi podsjetiti i na vrijednost dokumenta kao pravnog akta koji je jedini takav u tadašnjoj Europi.

Knjižnica kao središnji dio podsjetnika na kulturu, povijest i obrazovanje u Bosni posjeduje neprocjenjivo blago od 15 000 knjiga, 16 dragocjenih primjera inkunabula i Fojnički grbovnik [2]kao jedini i najstariji zbornik grbova sačuvan na teritoriju Bosne i Hercegovine koji predstavlja porodice srednjovjekovne BiH, a za kojeg se smatra da je nastao između 14.-17. stoljeća.

Na koncu, samostan u Fojnici i njegovi čuvari su zbilja posebna priča. Jedan tekst nije dovoljan za ispričati priču o samostanu, crkvi i fra Miri. Posjeta samostanu nije samo doživljaj duhovne prirode već i jedna vrst putovanja kroz vrijeme koje otkriva cijeli niz novih doživljaja događaja koji su se odvili na ovom prostoru.

Izvor: poglednasredisnjubosnu.blogspot.ba

NovaBila.info
Rad portala podržali:

Stisnite ‘lajk’ i pratite portal NovaBila.info i na Facebooku.


Možda Vas zanima...

Comments

comments


.

Stisnite 'lajk' i pratite portal NovaBila.info i na Facebooku.

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply