Na gotovo tisuću metara nadmorske visine, u krajoliku uz regionalnu prometnicu Novi Travnik – Bugojno, u skoro netaknutoj prirodi, smjestila se župa Pećine. Nepristupačan teren tu je župnu zajednicu, koja teritorijalno najvećim dijelom pripada općini Novi Travnik, godinama uspješno štitio od osvajača, uglavnom s istoka, piše Večernji list BiH.
Tako je bilo sve do posljednjeg Domovinskog rata kada vjernici Pećina, kao i većine ostalih župa Lašvanske doline, doživljavaju istu, tragičnu sudbinu. Progon katoličkog puka, uništavanje imovine i sakralnih objekata nisu zaobišli ni župnu zajednicu u Pećinama koja je prije rata imala oko tri i pol tisuće vjernika. Pećine su, inače, najstarija župa u općini Novi Travnik. Sve ostale župe u toj općini nastale su odvajanjem od Pećina, ujedno i jedne od najstarijih župa u Lašvanskoj dolini. Gornje i Donje Pećine najveća su sela u župi, a ime su dobila po “pečima” (pećinama) iz kojih se još u grčko i rimsko doba vadila željezna ruda, što je jedan u nizu podataka koji govore o bogatoj povijesti mjesta i župe koja je oduvijek bila nastanjena hrvatskim katoličkim pukom. Iako u Pećinama danas živi tek dvjestotinjak povratnika, plamen kršćanstva u toj župi nikad se nije ugasio, ističe župnik te župne zajednice don Donald Marković.
“Naš raseljeni narod, marljiv i pošten kakav jest, uspio se organizirati i nastaviti život u krajevima gdje se doselio ne zaboravljajući pri tom ni rodni kraj. To se jasno vidi iz broja obnovljenih kuća u kojima se provodi svako slobodno vrijeme te planiraju umirovljenički dani. Zajedno s kućama, obnovili smo i župnu crkvu i grobljanske kapelice te sredstvima iseljenih župljana asfaltirali svih devet kilometara cesta u novotravničkom dijelu župe”, kazuje nam mjesni župnik.
Po broju vjernika nakon rata, mala župna zajednica Pećine nastavila je povijest i tradiciju štovanja Srca Isusova te postala hodočasničko mjesto u središnjoj Bosni. Tako se i ove godine, na proslavu patrona župe, blagdan Presvetog Srca Isusova, u Pećine slilo mnoštvo vjernika, domaćih, ali i iz okolnih župa, njih oko dvije tisuće, od kojih su mnogi stigli pješice. Misno slavlje uz sudjelovanje brojnih svećenika predvodio je fra Matijas Farkaš, prior Samostana dominikanaca u Dubrovniku, inače najstarijeg samostana tog reda u Republici Hrvatskoj.
Fra Matijas je rodom iz Bugojna te su njegov dolazak u Pećine posebno pozdravili vjernici, a osobito župljani slavljeničke župe. Proslavu patrona župe uveličali su i brojni drugi gosti, među kojima i hrvatski dužnosnici iz Novog Travnika, ali i s razine F BiH predvođeni Lidijom Bradarom, predsjedateljicom Doma naroda Parlamenta FBiH. Dolazak svakog hodočasnika i gosta dodatno potpiruje plamen katoličanstva u Pećinama koji ni krvavi pohod tzv. Armije BiH na taj dio općine Novi Travnik ratne 1993. godine nije ugasio iako mu je, od svih dosadašnjih pokušaja osvajanja, najozbiljnije zaprijetio.
