Na ”zasadima” humanitarnog konvoja Bijeli put otvoreni su humanitarni koridori za pomoć svim civilima u BiH bez obzira na naciju i vjeru! U Bijelom putu, su pričali tadašnji europski i svjetski moćnici, akcija se spominjala i na sjednicama vijeća sigurnosti UN-a.
Priča o Bijelom putu, najvećoj humanitarnoj akciji poslije Drugog svjetskog rata, koju su organizirali civili, nije klasičan dokumentaristički prikaz rata, dobrih i loših momaka u njemu. Nije to niti zadiranje u bilo kakvu povijesno-političku genezu rata u BiH ili uzroka sukoba postrojbi Armije BiH i HVO-a na skučenom prostoru srednje Bosne, kaže redatelj filma Zdenko Jurilj.
Dodaje kako će dokumentarni film kroz sudbine protagonista Bijelog puta koji su skupljali, prevozili humanitarnu pomoć i ranjenih, bolesnih koji su je čekali, prikazati okolnosti u kojima se ni kriv ni dužan obični čovjek može naći.
Iako smo dovršetak filma planirali za ovogodišnju obljetnicu, kao i u svakom ozbiljnom projektu ispadnu određeni problemi koje smo eto hvala Bogu uspjeli anulirati. Iduće godine stavljamo i pečat na kooprodukcijski ugovor s HRT-om i BHRT-om, čije je uredništvo dalo zeleno svijetlo da uđu u realizaciju ovog dokumentarnog filma. Kako živimo u vrijeme rastućeg pamfeltizma, a ne faktografije, dokumentarizma… posebno smo vodili računa oko objektivnosti prezentacije događanja koji su izravno, ili neizravno obilježili humanitarni konvoj Bijeli put, kaže Jurilj.
Naime, na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 1993. iz Zagreba je krenuo humanitarni konvoj pod nazivom ”Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” koju su predvodili dr. Slobodan Lang i Herman Vukušić.
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila stanovnicima cijele Lašvanske doline.
Vraćajući u humanitarnom konvoju pod nazivom Bijeli put u predvečerje 22. prosinca 1993. godine u blizini Uskoplja ubijen je vozača kamiona Ante Vlajić iz Drniša. On je jedini poginuli humanitarac, koji je u prosincu 1993. u vrijeme žestokih ratnih sukoba Armije BiH i HVO-a sudjelovao u dopremanju hrane, lijekova oko 70.000 stanovnika srednje Bosne koji su ostali u potpunom okruženju.
bljesak.info
