Samo onaj tko poznaje i razumije jezik arhitekture može zapaziti da su sve građevine posebne, drugačije i da svaka priča neku svoju priču. A tko nas bolje može uvesti u svijet arhitekture, od onoga ko je svoj život posvetio projektovanju građevina i uređenju enterijera.
Josip Ledić je u rodnom mjestu Dolac na Lašvi otvorio ured “Ledić Arhitektura“. Ekipa portla Novi.ba razgovarala je o počecima njegovog biznisa, realiziranim projektima, ali i arhitekturi Bosne i Hercegovine.
Intervju pročitajte u nastavku:
Dok sve više mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, Vi ste odlučili ostati i pokrenuti vlastiti biznis. Naime, u rodnom mjestu Dolac na Lašvi otvorili ste ured “Ledić Arhitektura”. Za početak, možete li nam reći kako ste došli na ovu ideju? Kakve sve usluge nudi “Ledić Arhitektura”?
JOSIP LEDIĆ: San svakog mladog arhitekta, koji je na početku karijere, jest imati svoj vlastiti arhitektonski ured. Međutim, svjestan da bez određenog iskustva to baš neće biti lako, 2008. g. nakon završenog fakulteta u Sarajevu, vraćam se u Travnik i zapošljavam u građevinskoj firmi Građevinar d. o. o., gdje stječem prva iskustva na gradilištu i radim na prvim projektima.
U veljači 2013. g., bez obzira na već tada negativan trend odlaska mladih u inozemstvo, odlučujem otvoriti svoj vlastiti ured. Danas, pred petu godišnjicu firme, može se reći da se rizik isplatio. Vrlo brzo okolina nas je prepoznala kao novu mladu i inovativnu arhitektonsku snagu. Vrlo brzo smo stekli povjerenje investitora u naš rad, tako da nam povjeravaju sve veće i složenije projekte. U uredu pored mene već sada rade četiri mlada inženjera.
Do sada smo imali priliku raditi na brojnim stambenim, poslovnim, sakralnim, proizvodnim, poljoprivrednim objektima kao i na uređenju enterijera te vanjskim uređenjima.
Na web stranici Vaše firme možemo vidjeti dosta zanimljivih projekata, kako one već realizovane, tako i one u fazi pripreme. Na koje projekte ste posebno ponosni?
JOSIP LEDIĆ: Nama arhitektima su jako važne realizacije. Put od ideje do realizacije jest uistinu dug i težak, te zahtijeva puno umijeća. Mogu sa sigurnošću reći da svaka realizacija koja je ostvarena u potpunosti ili u većoj mjeri prema mojim zamislima jest jako draga. Naš ured je nekako postao prepoznatljiv po radu u oblasti sakralne arhiteture gdje smo ostvarili zapažene radove. To je prepoznala i komisija za odabir najuspjelijih projekata u 2016. g. ispred Asocijacije arhitekata BIH, koja je uvrstila dva projekta na godišnju izložbu Collegium artisticum 2017, oblast arhitektura. To su projekt kapelice u Paklarevu i projekt rakonstrukcije filijalne crkve u Novom Šeheru. Od ostalih realizacija u sakralnoj arhitekturi bih istaknuo projekt kapelice na Ovnaku i enterijer filijalne crkve u Omanjskoj. Kada je stambena arhitektura upitanju, posebno su mi drage realizacije obiteljske kuće RAIĆ i vile GAJ u Vitezu, te vikend objekt Vlašićka koliba na Vlašiću. Moram istaknuti da sam ponosan i na jako važne realizacije u proizvodnom sektoru. To su prilično zahtjevni projekti u tehnološkom smislu i zahtijevaju punu posvećenost. Tu bih izdvojio projekte za firme ADK d.o.o. iz Novog Travnika, ALFA d.o.o. iz Travnika i THERMOFLUX iz
Možete li nam opisati kako nastaje jedan projekt, od koncepta, idejne faze do izvedbe (recite nam nešto više o Vašem kreativnom procesu)?
JOSIP LEDIĆ: Vjerujem da postoje dvije vrste arhitekata. Arhitekti koji rade mnoštvo skica i na taj način propituju svoje ideje te dolaze do kvalitetnog konačnog rješenja, te druga vrsta arhitekata, u koju bih se i ja svrstao, koja je više misaona, tj. svoje ideje propituje u sebi, nose se s projektom na taj način. U suštini, tek kada imam cjelovit koncept u koji sam siguran, pravim prve skice, koje se također dorađuju, ali koncept ostaje. Taj kreativni proces počinje pažljivim slušanjem želja investitora. Često oni sami ne znaju baš izreći do kraja što žele. Ali ako ih se pažljivo sasluša, može se to osjetiti bez obzira što nije izrečeno. Mislim da je to najvažniji razlog zašto moji idejni projekti uglavnom na prvu prolaze kod investitora.
Svaki arhitekta ima svoj prepoznatljiv stil. Koji je Vaš lični pečat u projektima?
JOSIP LEDIĆ: Mislim da još uvijek nemam baš neki prepoznatljiv stil koji bi bio karakterističan. Još uvijek sam u procesu traženja, propitivanja svakog projekta posebno, gdje dobivam svaki put drugačija rješenja. Mislim da će to vremenom doći, nesvjesno će se poklopiti da se najkomotnije osjećam u nekom stilu, po kojem bih bio prepoznatljiv. Hoće li će to biti kroz artikulaciju karakterističnih formi ili u korištenju nekog materijala, ostaje da se vidi. Mada sam već dosta puta čuo od kolega da se to polako da iščitati iz nekih projekata.
Što je to što klijenti danas najviše traže? Koji stilovi su popularni (kako u eksterijeru, tako i enterijeru)?
JOSIP LEDIĆ: Tu baš nema nekih izrazito popularnih stilova koje bih mogao istaknuti i u pravilu su želje različite. Klijenti se dosta educiraju, istražuju po raznoraznim portalima i dolaze sa prilično jasnim željama. Primjetno je da su dosta otvoreni prema novim trendovima u arhitekturi. Istražuju i raspituju se o novim materijalima dostupnim na tržištu. Žele da grade u duhu vremena u kojem žive. Kada sam ja lično u pitanju, pokušavam pronaći formulu, kako jedan suvremen prostor oplemeniti autohtonim arhitektonskim vrijednostima karakterističnim za Bosnu i Hercegovinu. Tako, suvremene trendove interpretiram lokalno. Nekada je to više ili manje uspješno. Jako je teško pronaći pravu formulu,a kada to uspijem onda je zadovoljstvo takvim projektom največe.
Kakva je arhitektura u Bosni i Hercegovini?
JOSIP LEDIĆ: Šarolika, kao i svugdje u svijetu. Samo je pitanje mjerila. U Bosni i Hercegovini imamo primjere jako uspjelih projekata kao i one manje uspjele.Također imamo i naše arhitekte, koji su se etablirali u širem regionu kao što su Amir Vuk Zec, Adnan Harambašić,Sead Gološ i dr. To govori da imamo kvalitetne stručnjake koji mogu biti putokaz mlađim generacijama koje dolaze. A u toj mlađoj generaciji ima jako puno talentiranih mladih stručnjaka i timova koje jako cijenim. Htio bih posebno pohvaliti rad AABIH koja u posljednje vrijeme radi jako dobar posao. Pokrenula se, okuplja oko sebe mlade arhitekte, a i starije kolege su voljne pripomoći svojim iskustvom. Bez obzira što su teška vremena, oni su pokazali da se uz veliki entuzijazam i zalaganje može napraviti pozitivna priča. Nadam se da će to u budućnosti uroditi dobrim plodovima, te da će uspjeti uz pomoć državnih institucija uvesti red na arhitektonskoj sceni u vidu konkretnog zakona kojim će se omogućiti formiranje komore arhitekata.
Koji su Vaši budući planovi?
JOSIP LEDIĆ: Moji su planovi zasada apsolutno vezani za što više kreativnog rada na novim projektima i, naravno, ostanak u BiH. Voljan sam i dalje profesionalno se ostvarivati u svojoj zemlji. Nadam se da će u budućnosti postojati bar minimalni uvjeti za to. Ne preostaje nam ništa drugo nego vjerovati da je vlasti i cjelokupnoj zajednici stalo da zaustave ovaj egzodus mladih koji nas je zahvatio.
Novi.ba
