Danas, 22. prosinca, navršava se 26 godina od zločina nad Hrvatima u Križančevom selu nadomak Viteza koje su počinile snage Armije RBiH.
Tim povodom, Hrvatsko planinarsko društvo Vitez organizira Kolonu sjećanja na žrtvu Križančevela sela.
Polazak sudionika je u ranim jutarnjim satima, točnije, u 6:00 sati ispred crkve sv. Duha u Novoj Biloj – jedine crkve-bolnice koje su Hrvati tijekom rata u Središnjoj Bosni, imali, a nastavlja se dionicama Nova Bila – Bikić – spomen obilježje Jardol – spomen obilježje Krčevine – Dubravica i Križančevo selo.
Planirani dolazak je u 11 sati u Dubravicu, sudjelovanje na svetoj misi zadušnici u 11 sati u crkvi sv. Leopolda Mandića, a potom, u koloni koja će krenuti prema središnjem spomen obilježju u Križančevom selu.
Večeras su u Križančevom selu duž lokalne prometnice upaljenje svijeće u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje i civile.
Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u Središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena. Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim tribunalom.
Sud BiH ove je godine potvrdio optužnicu u predmetu “Purić i drugih” protiv zapovjednika i pripadnika Armije RBiH koje se sumnjiči da su naredili, izvršili i počinili zločin nad Hrvatima u Križančevom seluDanas, 22. prosinca, navršava se 26 godina od zločina nad Hrvatima u Križančevom selu nadomak Viteza koje su počinile snage Armije RBiH.
Tim povodom, Hrvatsko planinarsko društvo Vitez organizira Kolonu sjećanja na žrtvu Križančevela sela.
Polazak sudionika je u ranim jutarnjim satima, točnije, u 6:00 sati ispred crkve sv. Duha u Novoj Biloj – jedine crkve-bolnice koje su Hrvati tijekom rata u Središnjoj Bosni, imali, a nastavlja se dionicama Nova Bila – Bikić – spomen obilježje Jardol – spomen obilježje Krčevine – Dubravica i Križančevo selo.
Planirani dolazak je u 11 sati u Dubravicu, sudjelovanje na svetoj misi zadušnici u 11 sati u crkvi sv. Leopolda Mandića, a potom, u koloni koja će krenuti prema središnjem spomen obilježju u Križančevom selu.
Večeras su u Križančevom selu duž lokalne prometnice upaljenje svijeće u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje i civile.
Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u Središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena. Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim tribunalom.
Sud BiH ove je godine potvrdio optužnicu u predmetu “Purić i drugih” protiv zapovjednika i pripadnika Armije RBiH koje se sumnjiči da su naredili, izvršili i počinili zločin nad Hrvatima u Križančevom selu
22. prosinca 1993. Križančevo Selo – šok je nastupio kada su mrtvi i masakrirani Hrvati vraćeni u vrećama
Tijekom rata, potpune blokade i okruženja Hrvata Srednje Bosne, koja je trajala 316 dana, samo u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika i civila. Među 78 ubijenih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od 2000 tisuće vojnika i civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba, a 431 dijete bez jednog roditelja. Gradić Vitez imao je pred rat samo 7.000 stanovnika, a cijela općina 20.000.
Broj žrtava Hrvata, kao žrtava etničkog čišćenja, je ogroman i daleko nadilazi broj bošnjačkih žrtava u Srednjoj Bosni.
O kakvom se strašnom zločinu počinjenom nad zarobljenim Hrvatima u Križančevu Selu 22. prosinca 1993. radi, neka ilustrira izvod iz zapisnika sa identifikacije masakriranih tijela Hrvata vraćenih obiteljima 39 dana nakon uhićenja i odvođenja. Identifikaciju je vršio ugledni liječnik, dugogodišnji ravnatelj Doma zdravlja u Vitezu, primarijus dr. Franjo Tibold.
Tada je uslijedio novi šok. Vreće sa tijelima su otpremljene u dvoranu Srednje škole u Vitezu, a identifikaciju je započeo, prisjeća se Čilić, Vitežanin, dr. Franjo Tibold, piše dw.com
“Tijela su bila tako masakrirana, da je dr. Tibolt pri identifikaciji 11. leša izgubio svijest”, pojašnjava Čilić. O tome svjedoči i dokumentacija o samoj identifikaciji, gdje kod 11. žrtve prestaje vještačenje dr. Tibolta. U zapisniku do tog momenta, između ostalog, stoji: “Zdrobljena glava… izbijene oči… lica nema… preklan, rez širok 15 cm…”.
O svemu, kako kaže Čilić, postoji i video dokumentacija, poznata su imena odgovornih, no do prije nekoliko dana, kada su uslijedila prva uhićenja, “nitko ništa nije poduzimao”.
U izvodu iz zapisnika stoji:
Leš br. 1 – Zdrobljena glava u predjelu vilica, duboka rasjekotina na lijevoj natkoljenici.
Leš br. 2 – Zdrobljena glava, izbijene oči.
Leš br. 3 – Izbijeno lijevo oko, zdrobljena vilica ulijevo.
Leš br. 4 – Zdrobljena glava.
Leš br. 5 – Zdrobljena glava odozgo, lica nema
Leš br. 6 – Zdrobljena glava, pomjerene vilice s lijeve strane udesno, zdrobljena natkoljenica.
Leš br. 7 – Zdrobljeno lice
Leš br. 8 – Zdrobljena glava u potiljku.
Leš br. 9.- Preklan, rez širok 15 centimetara
Leš br.10. – Glava zdrobljena, duboka posjekotina ispod lijevog uha.
Leš br.11. – Zdrobljena glava…?
Tu je dr. Tiboldu pozlilo i nije mogao dalje nastaviti identifikaciju. Identifikaciju sa skoro istim opisom završio je drugi liječnik. Naime, liječnik Franjo Tibold nije mogao ni pregledati poginule nego je nakon 11. mrtvog rekao da on više to ne može raditi i neka nastavi tko to može. Kada jedan dugogodišnji liječnik koji se svega nagledao u životu ne može gledati masakrirane, znate onda na što su pokojnici sličili i kakve torture Armije BiH su prošli, piše vitez.info/nekaznjeni_zlocini
Nakon upada bošnjačkih snaga u selo i nekoliko sati poslije dogodio se pravi pokolj nad zarobljenim vojnicima HVO-a i hrvatskim civilima. Selo su opljačkali, a kuće i gospodarske objekte zapalili. Ubijena su 34 vojnika i hrvatska civila, među kojima je bilo žena i staraca, 30 vojnika je zarobljeno i odvedeno u selo Poćulica, a poslije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag.
Armija BiH je masakrirala sve zarobljenike na kojima su se jasno vidjele posljedice mučenja. Sve je zabilježeno videozapisima i zapisnikom liječničkog povjerenstva koje je vršilo identifikaciju, no još uvijek nema ni najava pokretanja istraga ili podizanja optužnica za ove zločine.
Samo 18 dana nakon Križančeva Sela, 9. siječnja, još jedan pokolj Armije BiH u Vitezu. U viteškom prigradskom naselju Buhine Kuće vojnici Alije Izetbegovića počinili su novi strašan zločin nad Hrvatima.
Tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika i civila. Među 78 ubijenih civila bilo je 21 dijete. Ranjeno je više od dvije tisuće vojnika i civila, ostalo je 328 udovica, 22 djece bez oba, a 431 dijete bez jednog roditelja.
/poskok.info/
/dnevnik.ba/
