Danas u ovom gradu živi 73.726 stranaca od kojih 20.837 dolazi sa prostora bivše Jugoslavije
Graz je drugi grad po veličini i broju stanovnika u Austriji. Često je ljudima s područja bivše Jugoslavije bio prva dodirna točka s inozemstvom, nakon koje su ostajali ili odlazili dalje u Saveznu Republiku Njemačku. Danas se u Grazu na idealan način osjeti šarm i atmosfera Europe kakvu bismo svi željeli.
Ogroman broj različitosti koje se uvažavaju, umjetnost i prosperitet ovdje savršeno funkcioniraju i osvajaju svakog posjetitelja. U Grazu se ljudi s balkanskih prostora, koji su živjeli u nekadašnjoj zajedničkoj državi, još uvijek osjećaju zemljacima i svojima, piše Al Jazeera Balkans. U Grazu postoje četiri Sveučilišta i dvije visoke škole na kojima studira preko 40.000 studenata iz različitih zemalja svijeta. Danas u ovom gradu živi 73.726 stranaca od kojih 20.837 dolazi s prostora bivše Jugoslavije.
Početkom ove godine, na lokalnim izborima, odabrani su predstavnici za vijeće migranata, među kojima su i studenti iz BiH – Cazinjanin Adis Draganović i Adea Hadžiabdić iz Gornjeg Vakufa, koji sada u općinskom vijeću zastupaju prava stranaca. Oni ističu kako Gradska uprava pruža veliku podršku migrantima, a posebno cijene one koji dolaze sa područja bivše Jugoslavije. „Ovom prilikom bih istaknuo dobru suradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba ovdje.
Vjerojatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je važno da ih netko govorno razumije. Druga važna činjenica jeste suradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plaće i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja obitelj možete uspješno planirati budućnost, tu nacionalizam i sve te komplicirane teme gube na značaju“, objašnjava Draganović.
Kada su došli u Graz malo koga su poznavali, ali s vremenom se krug prijatelja proširio i upoznali su mnoge osobe s područja bivše Jugoslavije, posebno preko njihovih platformi kao što su Facebook grupe i udruženja. Međusobno se druže i organiziraju zajedničke aktivnosti, pokušavaju unijeti određene promjene u društvo i unaprijediti položaj migranata. “Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različita naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje da se međusobno potpomažu”, ističe Adea. Vrijeme je adventa i božićnih sajmova.
Grad Graz je i ove godine pripremio odlične dekoracije i ponude. Sugovornici iz Graza, ističu da će rado ugostiti turiste s Balkana, što je i za njih vrlo značajno, jer nikad se ne zna kakvu ideju ili poslovnu suradnju međusobno mogu razmijeniti. Ramiza Hašić (45) je rođena u Velikoj Kladuši, u Grazu živi 27 godina. Tu je završila fakultet personalnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz oblasti razvoja radnog tržišta. Trenutno radi kao konzultantica za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje u Grazu (AMS) koji se aktivno zalaže za integraciju stranaca na radno tržište. Kaže da jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Graz, jeste govorna barijera i upravo zbog toga razloga Zavod za zapošljavanje nudi konzultacije na materinjem jeziku, a osobama koje imaju slobodan pristup radnom tržištu omogućeni su i tečajevi njemačkog jezika. „Veoma mali broj osoba s Balkana se vode kao nezaposleni.
Cijenjeni su na tržištu kao vrijedni radnici koji su predani poslu i dobro integrirani građani. Posebnu pohvalu zaslužuju osobe koje su u Graz došle tijekom zadnjih 10 godina kao studenti. Pokazali su da je obrazovanje na prostoru Balkana veoma bitno, uzajamno i nesebično se pomažu. Nakon završetka studija mnogi su ostali u Grazu i zauzeli odgovarajuće pozicije na radnom tržištu“, kaže Ramiza.
Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada onoj predratnoj generaciji migranata koji su u Austriju došli u potrazi za boljim životom. Kada je s obitelji došla ovdje, planovi su bili da tu ostane samo nekoliko godina dok se ne snađe. Ali kako su planovi jedno, a život nešto drugo, sudbina je htjela da Zehida u Austriji ostane sve do danas, gdje živi skoro tri desetljeća. U Austriji ima solidan život, tu su njezina djeca odrasla i školovala se. Iz cijele bivše Jugoslavije mladi jednostavno moraju bježati, kaže Zehida, a ondašnji političari ništa ne poduzimaju u pogledu toga. Za razliku od vlasti nekadašnjih jugoslavenskih država, lokalne vlasti u Grazu mnogo pomažu svoje građane, samo ukoliko su oni spremni surađivati.
“Našu djecu i omladinu treba upoznati s kulturom i tradicijom naše zemlje koju treba prezentirati ovdje u Austriji, kako lokalno stanovništvo ne bi smatralo da mi dolazimo iz neke zaostale zemlje i da smo nepismeni”, kaže Zehida.
Nikola Petrović je u Graz došao s Pala i tu živi već dvije godine. Došao je radi studiranja i upisao se na master studij. Kada je došao, nije poznavao jezik i upisao se na tečaj njemačkog koji je uspješno završio. Ističe kako je u Grazu ‘sve super i da generalno ljudi s Balkana ovdje imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo da i nema’. Smatra da je stanje takvo, prvenstveno, zbog drugačijih odnosa ljudih jednih prema drugim, jer su ‘svi ovdje u istim problemima i moraju se zajednički boriti za bolju budućnost’.
“Ovdje sve odlično funkcionira za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Imamo više mogućnosti ovdje nego u matičnim državama i veći je standard života, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava”, pojašnjava Nikola.
Adi Pejdah je došao iz Sarajeva, gdje je završio fakultet kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija. Kako ni godinu dana nakon diplomiranja nije uspio pronaći posao, odlučio se za Graz gdje je upisao master studij kriminalistike. Ovdje su, kaže, međuljudski odnosi vrlo pozitivni, a jedan od razloga je, kaže, to što u Grazu nema političara kakvi su u Bosni i Hercegovini, prenosi Večernji.ba
On živi u četvrti Gries koja je na lošem glasu, ali kao takva je, kaže, bolja od bilo kojeg grada u BiH.
“Pozitivno je to što svi imamo dobre odnose ovdje, bez obzira na vjeru i naciju. Mislim da je to zbog toga što ovdje nema političara i politike kakvu mi dole imamo i nitko ne gleda na ono što je bilo prije 20 godina”, kaže Adi. Edvin Kahrimanović iz Gračanice spada u red one prve poslijeratne generacije studenata s području bivše Jugoslavije.
U Grazu živi gotovo dva desetljeća i kaže da su glavne teme među Balkancima ovdje – problemi oko studija i borba za smještaj i posao.
Mjesta za ‘žestoku politiku’ nema, jer uglavnom svi rade i nemaju puno vremena za beskorisne rasprave. Edvin ističe kako su glavne razlike između Balkanaca i Austrijanaca te što ovi drugi ne pridaju veliku pažnju emocijama u odnosu na razum i što vjeruju u rad: “Ljudi se ovdje bave temama koje se direktno tiču njih, a ostale stvari prepuste profesionalnim političarima kojih na Balkanu nema. Oni jednostavno rade i nemaju puno slobodnog vremena za gluposti. Dok kod nas ljudi nemaju posla i glavu pune crnim mislima, usljed čega se rađa depresija.
Od Austrijanaca treba preuzeti te dobre stvari i oni su također prošli isto jedo teško razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, ali uz manje emocija, više otvorenosti i puno rada uspjeli su da sve to prevaziđu i ostvare uspjeh.”
Život balkanskih migranta u Grazu, dobar je primjer kako razlike u vjeri, naciji ili drugačijim pogledima nisu prepreka za dobar i uspješan život. Hladne glave pristupiti svakom problemu, a rad, red i disciplinu staviti iznad svega, model je koji i BiH može izvući iz političke, socijalne i ekonomske krize u kojoj se nalazi više od dva desetljeća.
Dnevnik.ba
