Jeremy KUN, profesor matematike, dobio je pitanje na koje svaki učenik želi znati odgovor: ‘Hoću li ikada iskoristiti sve te sinuse, kosinuse, integrale i ostatak stvar koje sam naučio iz algebre i geometrije?’
Za razliku od većine svojih kolega, Kun nije ostao zatečen tim pitanjem i nabrojio je 5 razloga zašto je matematika važna.
I ne samo to, nego i da krenete dalje i konačno riješite nemoguć zadatak.
Na primjer, Carl i Clara stoje ispred jednadžbe napisane na ploči. Clara je sigurna da je jednadžba ispravna, a Carl je siguran da je netočna. U sljedećih sat vremena njih dvoje zamijenilo je pozicije: sada Clara vjeruje da je jednadžba pogrešna, dok Carl ljutito udara nogom u pod i naziva Claru budalom. Zvuči vam poput fikcije? Matematičari su suočeni s takvim situacijama gotovo svakodnevno.
Pitajte bilo kojeg učitelja što biste trebali napraviti ako ne možete riješiti zadatak, i odgovor će biti jednostavan: „Počnite ispočetka i pokušajte ići drugim putem. I nemojte se brinuti o pogrješci koju ste napravili, zato što vas je ona uputila na pravi put.“ 
„Preciznost je pristojnost matematičara.“ Teško se ne složiti s tom izjavom zbog toga što svaki termin i fenomen imaju preciznu i jasnu definiciju.
Sjećate se učitelja koji su nas tjerali da napamet naučimo svaku definiciju geometrijskih oblika, ili na primjer Pitagorin poučak? Nismo imali pojma hoćemo li ikada iskoristiti to znanje. Ali, razmislite – izgovaramo li uvijek riječi bez oklijevanja o tome koje je njihovo značenje? Biste li mogli u trenu odgovoriti na pitanje što je sreća ili ljubav? Bi li vaši odgovori odgovarali onima vaših najbližih? I, još važnije, biste li mogli imenovati neku stvar koja nema točnu definiciju?
Rješavanje matematičkih zadataka je poput šaha. Svaki pogrešan ili nepromišljen potez može imati katastrofalne posljedice.
Koliko često, kada pišete svoju domaću zadaću iz matematike, zapadnete u nerazrješivi problem jer ste stavili „minus“ umjesto „plus“? Čak i najmanja pogrješka može uništiti sve i postati prava prepreka na vašem putu do ostvarenja nekog cilja. Matematika nas uči kako da budemo pozorni i odgovorni za ono što radimo, a to nije mala stvar, zar ne?
„Ono što sada kažem je pogrješno“ – ovako zvuči poznati „paradoks lažljivca“. To je najbolji opis svega što se događa u modernoj znanosti.
Postoji mnogo teorema, pravila i aksioma koji su se smatrali ispravnima, ali sada više nisu, a to znači da ne bismo trebali slijepo vjerovati čak ni najautoritativnijim mišljenjima tako dugo dok ih sami ne provjerimo. Znanstvenici to nazivaju „razumnim skepticizmom“, a matematika nas tome vrlo dobro uči.
Jer, ako ne riješite neki zadatak, netko drugi će ga sigurno riješiti. Stoga, zašto ne biste upravo vi bili prvi?
