Ustavni sud BiH odbio je danas zahtjev 19 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti seta zakona o trošarinama jer je utvrdio da su oni u skladu s Ustavom BiH.
Iz Ustavnog suda BiH je priopćeno da je utvrđeno da su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u BiH, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakon o izmjeni Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u BiH u skladu s Ustavom BiH.
Apelanti su kao razloge za ocjenu ustavnosti naveli proceduru i način njihovog usvajanja jer su u Predstavnički dom upućeni iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH po hitnoj proceduri, dakle bez mogućnosti ulaganja amandmana. Sporno je i što su zakoni usvojeni u različitim tekstovima, piše Srna. Apelacijom je traženo da Ustavni sud BiH do donošenja konačne odluke o setu zakona o trošarinama donese privremenu mjeru, odnosno da do tada obustavi njihovu primjenu.
Ključna izmjena modificiranog zakona o trošarinama odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju trošarine, osim na biogoriva i biotekućine, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine. Za zakon, odnosno povećanje trošarina glasala su 22 poslanika, dok je 20 bilo protiv.
Za set zakon o trošarinama, odnosno cestarinama, glasali su poslanici SDA, SNSD-a, SBB-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, dok su protiv bili članovi klubova zastupnika DF-a, SDS-a, Neovisnog bloka, neovisni zastupnik Đorđo Krčmar, te zastupnici BPS-a i A-SDA. Ustavni sud BiH je na današnjoj plenarnoj sjednici odbio zahtjev Okružnog suda u Banja Luci (sudac Blagoje Dragosavljević) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o radu Srpske s Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Zaključeno je da je taj zakon kompatibilan s Ustavom BiH i Europskom konvencijom, budući da njegova odredba sama po sebi nije nejasna, te da ograničenja koja se njom uspostavljaju nisu nerazumna u smislu ostvarivanja same suštine prava na pristup sudu, odnosno ne predstavljaju pretjeran teret za radnike, već upravo služe ciljevima pravne sigurnosti i primjerenog provođenja pravde.
Ustavni sud BiH utvrdio je da je član 201 stav 4 Zakona o radu Republike Srpske u skladu s članom II/3e) Ustava BiH i članom 6 stav 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud BiH odbio je zahtjev Okružnog suda u Banja Luci (sudac Blagoje Dragosavljević) za ocjenu kompatibilnosti Zakona o parničnom postupku sa Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud BiH smatra da odredbe ovog zakona ne pokreću pitanja u vezi sa Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, imajući u vidu činjenicu da se sloboda izražavanja, te zaštita koju u tom smislu daje Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ne mogu poistovjetiti sa specifičnim procesnim zahtjevima iz Zakona o parničnom postupku, koji su propisani s ciljem ispunjenja određenih principa, kao što su efikasnost postupka ili suđenje u razumnom roku.
Ustavni sud BiH utvrdio je da su članovi 182 stav 1, 208 stav 2 i 433 stav 1 Zakona o parničnom postupku u skladu s članom II/3e) Ustava BiH i članom 6 stav 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud BiH odbacio je kao nedopuštenu apelaciju Notarske komore Federacije BiH /FBiH/ i 105 notara članova te komore podnesenu protiv presude Ustavnog suda FBiH 2. prosinca 2015. godine zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje.
Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnositeljima u roku od mjesec dana i objavljene na internet stranici Ustavnog suda BiH, prenosi drukciji.ba.
