Već se desetljećima o Njemačkoj priča kao o utjehi u kojoj se može pronaći bolje plaćen posao i bolji život. Sada, kad su i našim državljanima vrata za zapošljavanje ondje širom otvorena, mnogi će odlučiti upravo ondje pronaći svoje mjesto pod suncem. Evo što pri tom morate imati na umu.
U Njemačkoj posla ne nedostaje. Naš sugovornik, Stjepan Bingula koji ondje živi već 30 godina i administrator je grupa na Facebooku ‘Nova budućnost u Njemačkoj’ i ‘Njegovateljice/njegovatelji u Austriji i Njemačkoj’, kaže da bi se u Njemačkoj mogla zaposliti cijela radnosposobna Hrvatska.
Međutim, prije nego mislite da je sve veoma lako kao što zvuči, trebali biste obratiti pažnju i na poteškoće s kojima se velik dio entuzijastičnih imigranata suočava kada stigne u Njemačku.
‘Svi iseljenici dolaze puni entuzijazma, voljom za radom, za zaradom, dobrim životom’
Najveći problem, smatra Bingula, jest to da veliki broj iseljenika dolazi bez plana, sa svega nekolio eura. ‘Smjeste se negdje u hostelu, razmišljajući samo nekoliko dana unaprijed. Odmah krenu u potragu za poslom, neki od vrata do vrata, neki preko prijatelja i tu već nailaze na prve probleme. Prvi i najveći problem je jezik. Puno njih misli da dovoljno govori jezik za dobar i kvalitetan posao, ali mnogi griješe. Neki su završili neke tečaje u Hrvatskoj, ali na žalost nitko im u Hrvatskoj nije objasnio da se taj njemački koji su učili ne govori ovdje. Svaka pokrajina, pa čak i svaki grad ima svoj dijalekt kojeg možeš naučiti i shvatiti tek kada ovdje živiš’, kaže Bingula.
Problemi s pronalaskom stana
Čim dođu iseljenici počnu tražiti posao, ali ne mogu ga pronaći onako brzo kako su očekivali. Kada ga pronađu, suočavaju se s novim izazovom – potražnjom stana.
‘Stanova ima dovoljno, ali ne može si svatko priuštiti skup stan. Ako je jeftin, svi ga hoće, a ako je skup, nitko ga neće, pa neće ga ni iseljenik, jer si ga ne može priuštiti’, kaže Bingula te objašnjava da je većina stanova, čak njih 99 posto potpuno prazno, pa je sljedeći izazov za iseljenike pronaći kakav takav namještaj, barem krevet na kojem mogu spavati.
‘Traži se gdje ima jeftinog rabljenog namještaja, pregledavaju se novine gdje se poklanja neki dio namještaja, da se stan barem donekle namjesti da se može u njemu normalno živjeti i funkcionirati’, kaže Bingula.
Prva plaća
Iako uz puno volje i entuzijazma odlaze na tek pronađeni posao, imigranti vrlo često budu neugodno iznenađeni kada vide kolika im je plaća sjela na račun.
‘Tijekom prvog pogleda na bankovni izvod nakon primitka plaće, iseljenik doživljava najveći šok. Pa to nije plaća koju mi je poslodavac obećao, koja stoji u ugovoru. Mnogi još nisu shvatili da se u Njemačkoj plaće izražavaju u brutto, a ne u netto iznosu. Znači od plaće se uzimaju socijalni odbici, kao zdravstveno, mirovinsko, i još nekoliko stavki, i naravno plaća je umanjena u nekim slučajevima i do 35%’, napominje Bingula.
Usamljenost
On je u Njemačku došao sa svojim roditeljima kada je imao 14 godina, pa se s problemima kakvog imaju iseljenici koji su došli raditi, osobno nije susreo. Međutim, poznate su mu priče brojnih ljudi koji su posljednjih godina ondje došli živjeti. Jedna od njih je priča njegovog prijatelja kojem je osobno i angažirano pomagao u pronalasku posla u Münchenu.
‘Radio je preko hrvatske agencije na sjeveru Njemačke kao njegovatelj 24 sata dnevno. Odlučio je doći u München. Pokrenuli smo akciju traženja posla, što nam je jako brzo i uspjelo, svega dva dana pisanja i slanja molbi. Nakon pronalaska posla su počeli problemi. Još je bila potrebna radna dozvola, pa se čekala 10 dana, onda par dana druga papirologija, tako da je prvi radni dan bio sredinom ožujka.
U međuvremenu je dobio sobu od poslodavca, ili da to nazovemo ‘sobičak’. S preseljenjem u tu sobu su počele lagane poteškoće, samoća, smjenski rad, pa uskakanje u izvanredni rad. A najgora mu je odvojenost od obitelji, od njegove djece, i naravno velika žudnja da dovede i obitelj u München, ali još uvijek ne uspijeva, jer koliko je poznato, u Münchenu je jako teško naći financijsko prihvatljiv stan. Ali zato postoje prijatelji, da mu malo skrenu misli, da se podruže, da ga podrže, kratko rečeno, da mu bude lakše u toj samoći’, napominje Bingula.
Prihvatite tuđu kulturu
Radi što lakše prilagodne na drugačiji način života, Bingula preporučava da sami sebi ne postavljate velike ciljeve i velika očekivanja, naročito ako ne znate jezik.
‘Prihvatite tuđu kulturu, prihvatite ljude u novoj zemlji, onda će i oni vas prihvatiti. Nisu Nijemci tako hladni kako se inače o njima priča, jako su ljubazni i susretljivi, budite i vi prema njima. Prihvatite novu zemlju, ali nemojte zaboraviti domovinu – kakva je, vaša je’, savjetuje Bingula.
‘Za sretan život nije potreban najnoviji auto, najmoderniji namještaj, najnoviji mobitel. I druge stvari čovjeka čine sretnim. Ako odmah ne uspijete, to ne znači da nikada nećete, budite uporni. Ako padnete, ustanite i krenite dalje. Znate poslovicu ‘Tko se bori može izgubiti, a tko se ne bori već je izgubio’, motivacijski poručuje Bigula te svima koji se odluče na imigraciju želi puno uspjeha i sreće u novom životu.
Na ovo obratite pažnju ukoliko planirate raditi i živjeti u Njemačkoj:
1. Naučite kezik.
2. Napravite plan A i plan B.
3. Sa sobom ponesite dovoljno novca.
4. Teško je pronaći financijski prihvatljiv stan i većina ih nije namještena.
5. Pri unajmljivanju, u pravilu, valja platiti tri stanarine unaprijed.
6. Plaća se dogovara brutto, pa je u pojedinim slučajevima umanjena za 35 % od dogovorenog.
7. Ako ne uspijete odmah, budite uporni.
(dnevnik.hr)
