U Bosni i Hercegovini se od početka godine dogodilo više od 11.500 prometnih nezgoda u kojima je, prema službenim podacima, smrtno stradala 81 osoba, a gotovo 800 ih je teško povrijeđeno. U Federaciji BiH od 1. siječnja do 30. travnja dogodilo se 8.804 prometnih nezgoda, što je za 193 više u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja prometnih nezgoda u FBiH 40 završilo s smrtnim posljedicama, a 613 s teško povrijeđenim osobama. Najviše prometnih nezgoda dogodilo se u Kantonu Sarajevo, gotovo 3.600, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu 1.330 i Kantonu Središnja Bosna – 990.
U svim prometnim nezgodama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 21.
Prema statistikama Federalne uprave policije, zabilježen je porast broja povrijeđenih i poginulih pješaka. Od početka godine u FBiH je stradalo 13 pješaka. U Republici Srpskoj u periodu siječanj – travanj 2016. godine dogodile su se 2.744 prometne nezgode, što je za 93 više u odnosu na isti period prošle godine, potvrdila je za AA Mirna Miljanović, načelnik Odjela za odnose s javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova RS-a.
U prometnim nezgodama u RS-u stradalo je 41 osoba, a teže je povrijeđeno 159. Najviše prometnih nezgoda dogodilo se na području Banje Luke, ukupno 1.247, dok su se na području Bijeljine dogodile 424. Na području Centra javne sigurnosti Trebinje dogodilo se najmanje prometnih nezgoda – 118, podaci su MUP-a RS-a. Najčešći uzroci prometnih nezgoda na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza.
Sigurnost u prometu
Osman Lindov, profesor na Prometnom fakultetu u Sarajevu, kazao je za AA da ovi podaci nisu iznenađujući jer, da bi se broj prometnih nezgoda smanjio, potrebne su preventivne mjere koje se u BiH, kako je kazao, ne poduzimaju.
– Što se tiče sigurnosti u prometu, odnosno broja prometnih nezgoda i broja poginulih, to je očekivani broj. I prometne nezgode i veliki broj poginulih ćemo imati do trenutka kada shvatimo šta znači baviti se ozbiljno sigurnošću u prometu. Prije svega, ozbiljnost mora pokazati državno Ministarstvo transporta i prometa koje kroz svoje strateške pravce i odgovarajuće agencije za sigurnost u prometu treba dati jasnu poruku da hoće da se bori protiv tog zla koje se zove pogibija u prometnim nezgodama. Ona to nije napravila već deset godina iako je zakosnka odredba bila da to napravi, istakao je Lindov.
Istakao je da je problem prometnih nezgoda svjetski problem i podsjetio na usvojen tekst UN-a o proglašenju Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost (2011.-2020.) s ciljem smanjenja smrtnosti i povreda koje su posljedica prometnih nezgoda.
-Kao članica UN-a mi smo trebali napraviti programe koji će smanjiti broj prometnih nezgoda za 50%. Mi smo samo deklarativno rekli da ćemo se zalagati, ali službeno ili praktično smo vrlo malo toga odradili, dodao je.
Izgradnja autocesta obično znači manje prometnih nezgoda, a svaki kilometar autoceste podrazumijeva jednu žrtvu manje, zaključio je profesor Lindov, prenosi Anadolija.
