Brojni katolici će danas hodočastiti u Marijanska svetišta kako bi obiježili svetkovinu Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo dogmom je proglasio papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome je prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi, a uz molitve i euharistijska slavlja priređuju se procesije i festivali.
O značaju i ukorijenjenosti ovog blagdana u hrvatsku narodnu tradiciju govori što je taj dan u Hrvatskoj proglašen i državnim blagdanom, dok je u BiH za katolike to neradni dan, javlja Hrvatski Medijski Servis.
U Bosni i Hercegovini, blagdan Velike Gospe se slavi u čak 150 župa, a posebno svečano je u Međugorju, te u Širokom Brijegu i Posušju gdje se blagdan velike Gospe slavi i kao dan Grada i općine, zatim svetištu Kondžilo u Komušini, te Rami.
Na području općine Travnik blagdan Velike Gospe slavi se u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gornjem Docu, te na svetištu Gospino vrilo kod Travnika.
U utorak proslava Velike Gospe u Ričicama
Uz Mariju Bistricu, kao veća svetišta u Hrvatskoj izdvajaju se svetišta u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu te u Voćinu.
Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu uz Lourdes i Altötting su i svetišta u portugalskoj Fatimi, Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Guadalupeu (Meksiko)…
Marijanska svetišta, posvećena Blaženoj Djevici, dio su kulture i prakse nekih kršćanskih crkava, uglavnom Rimokatoličke. Svetišta posvećena Gospi obično obilježavaju ukazanje ili čudo, dok su neka nastala zbog jake marijanske pobožnosti kroz povijest nekog kraja. Takva mjesta često su odredišta hodočašća.
Broj hodočasnika koji ih posjećuju vrlo je velik pa primjerice kroz Lourdes, mjesto s oko 15.000 stanovnika, godišnje prođe i pet milijuna hodočasnika. Zanimljivo je i da u Francuskoj jedino Pariz ima više hotelskih soba od Lourdesa. Više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj.
/Vecernji.ba/
