400 objavljenih znanstvenih radova su dokazali staru poslovicu “Glazba je lijek”…
Alternativni i komplementarni tretmani kao što su kreativne umjetnosti, meditacija i joga su predložene da premoste mnoge praznine koje konvencionalna medicina ne može.
No, glazba, zbog svoje sveprisutnosti u našem društvu, kao i njezina lakoća prijenosa, ima možda i najveći potencijal među alternativnim terapijama da dosegne ljude na duboki i profinjeni način. Glazba je bitna i ona liječi.
Učenje glazbe čini se da ubrzava razvoj mozga kod male djece, osobito u područjima mozga koja su odgovorna za obradu zvuka, razvoj govora, percepciju govora i vještine čitanja, prema prvim rezultatima studije koja je trajala pet godina, provedena od strane neuroznanstvenika na Sveučilištu u Kaliforniji.
Sada znamo da kontrolirano liječenje u kojem se sluša sluša i svira glazba je snažan tretman za probleme mentalnog zdravlja. 400 objavljenih znanstvenih radova su dokazali staru poslovicu “Glazba je lijek”.
Istraživanja pokazuju da dodavanje glazbene terapije u liječenje poboljšava simptome i društveno funkcioniranje među šizofreničarima. Nadalje, terapija glazbom se pokazala učinkovitom kao samostalni tretman za smanjenje depresije, tjeskobe i kroničnih bolova.
Institut za mozak i kreativnost (BCI) na Sveučilištu u Kaliforniji započeo je petogodišnje istraživanje u 2012. u suradnji s Filharmonijom Los Angelesa i Udrugom Srce Los Angelesa (HOLA) u kojem su htjeli otkriti utjecaj glazbene nastave na dječji socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj.
Ovi početni rezultati studije, objavljeni nedavno u časopisu Developmental Cognitive Neuroscience, pružili su dokaz o prednostima glazbenog obrazovanja u vrijeme kada su mnoge škole diljem zemlje ili uklonile ili smanjile glazbeni i umjetnički programe.
Studija je pokazala da poduka iz glazbe ubrzava sazrijevanje slušnog puta u mozgu i povećava njegovu učinkovitost.
Tijekom ovog longitudinalnog istraživanja, neuroznanstvenici su pratili razvoj mozga i ponašanje u grupi od 37 djece iz defavoriziranih četvrti Los Angelesa.
Trinaestoro djece, od 6 ili 7 godina, počeli su dobivati glazbenu poduku kroz program “Mladi orkestar”. Program obuke glazbom je bio inspiriran metodom El Sistema, onu koju je primjenjivao dirigent LA filharmonije Gustavo Dudamel kada je odrastao u Venezueli.
Djeca uče svirati instrumente, kao što je violina u ansamblima i grupama, i vježbaju do sedam sati tjedno.
Znanstvenici su usporedili djecu glazbenike s vršnjacima druge dvije skupine: 11 djece koja su uključena u nogometni program, i 13 djece koja nisu uključena u niti jedan od specifičnih vanškolskih programa.
U roku od dvije godine istraživanja, neuroznanstvenici su otkrili da slušni sustav djece u glazbenom programu sazrijeva brže nego u ostale djece. Fino podešavanje njihovog slušnog puta može ubrzati njihov razvoj jezika i čitanja, kao i druge sposobnosti – potencijalni učinak koji znanstvenici dalje istražuju.
Poboljšana zrelost odražava porast neuroplastida – fiziološke promjena u mozgu kao odgovor na utjecaj okoline – u ovom slučaju, slušanje glazbe i glazbene nastave.
