Priličnu buru u javnosti izazvale su izjave ministra gospodarstva KSB Nisveta Hrnjića, koji je nakon sjednice Vlade prozvao ministra i resor obrazovanja, te zazvao reforme kojima bi se u obrazovanju stvorile uštede od kojih bi se sredstva mogla priliti u oblast gospodarstva, prenosi drukciji.ba.
“I najmanji reformski iskorak u segmentu obrazovanja sigurno bi polučio uštedu ogromnih financijskih sredstava. Ono što kantonu nedostaje je hrabrost za reforme. Vidjeli ste koliki udio ima obrazovanje u proračunu kantona, ukoliko bi se tu iskoračilo uštedio bi se određeni iznos sredstava koja bismo imali priliku preusmjeriti u sektor gospodarstva. Ušteda nema bez hrabrih reformi, a one su najpoželjnije u sektoru obrazovanja”, kazao je Hrnjić, koji je izbjegao pitanje može li se ta reforma provesti bez otkaza nastavnom kadru.
Da može bez otkaza smatra kantonalni premijer Tahir Lendo, koji također ističe nužnost reformi.
“Ako bi se uradila reforma u obrazovanju može se dosta stvari poboljšati. Zamislite da reducirate broj škola i napravite odjeljenja po pedagoškim standardima, znate koliko bi bilo viška zaposlenih. Otkaz nije jedino rješenje, ima i prirodna selekcija. Od 3.000 radnika svake godine, najmanje 100 ide u mirovinu, za dvije, tri reformske godine riješili bismo dobar dio, samo treba političko-ekonomska suglasnost za takve stvari”, rekao je Lendo.
Resorni ministar obrazovanja SBK, Bojan Domić, na kojeg se prozivke indirektno odnose, kazao je da mu se ideja ušteda na obrazovanju da bi se dalo gospodarstvu, čini superhikovska (Superhik je antijunak iz satiričnog romana Alan Ford koji je otimao siromašnima i davao bogatima nap. a.).
“Uz svo uvažavanje, ministar Hrnjić nije dovoljno referentan da cijeni što je reforma i kako ući u reformu. On bi uzeo obrazovanju i očekivao da gospodarstvo raste. To je meni kao Superhik, uzimati siromašnima, da bi dao bogatijima. Masa novaca za obrazovanje se neće smanjivati, na nečiju žalost ili radost. Čitav svijet reforme obrnuto radi, ulaže više u obrazovanje. Trebamo se sad vratiti u srednji vijek, obrađivati zemlju, ukinuti osnovne i srednje škole da bi mogli uložiti u gospodarstvo. Zar nije potrebnije ulagati u djecu koja će sutra graditi bolje društvo? Mi nemamo nekog velikog viška, osim ako bi pedagoška mjerila restriktivnije provodili, ali onda ne bi dobili kvalitetu. Pozivam ministra da se bavi gospodarstvom, mi smo realno najsiromašnija zemlja i on ima dosta prostora baviti se time. Imamo dosta parafiskalnih nameta, opterećenja koja ne trebaju”, kazao je Domić.
Što na sve kažu sami prosvjetari, ima li prostora za uštede na obrazovanju i treba li uopće štedjeti na tome, pitali smo Abdulaha Serezliju, predsjednika Kantonalnog odbora Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture Srednjobosanskog kantona.
“Da se poštuju principi obrazovanja dr. Hrnjić ne bi ni bio ministar gospodarstva, to bi bilo kao da ja profesor tjelesnog odgoja predajem matematiku. To mi podvodimo pod njegovo profesionalno nesnalaženje. Sve napredne zemlje investiraju u obrazovanje i ne pada im na pamet da štede na tome, jer se višestruko i višegeneracijski vrati, kao bumerang”, rekao je Serezlija, piše Drukčiji radio.
