Gotovo 50 posto ljudi ima povišeni tlak,a od njih gotovo polovica to ne zna… Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. – Prema procjenama, 18 posto svih smrti na svjetskoj razini pripisuje se hipertenziji, a to je oko 9,4 milijuna ljudi.
Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj problem ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 posto populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Jedan od razloga tako lošoj kontroli hipertenzije je što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak – upozorava za 24sata.hr primarijus Verica Kralj iz HZJZ. Iz HZJZ-a naglašavaju kako je mjerenje tlaka osnova u postavljanju dijagnoze, ali i u praćenju učinka terapije. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, ali treba podići razinu svijesti o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika. Noću pada, ujutro raste Krvni tlak može varirati od 30 do 40 jedinica tijekom dana. Obično pada noću i raste u jutarnjim satima. Zlatno pravilo za praćenje krvnog tlaka je test koji se provodi 24 sata. Tlak se mjeri tri ili četiri puta na sat u danu i svakih 30 minuta u noći.
Redovito vježbajte disanje
Jednostavno usporavanje disanja, do šest udisaja u 30 sekundi, pokazalo je da bi se sistolički krvni tlak mogao sniziti za oko tri jedinice, barem privremeno. Pokušajte vježbe meditacije i disanja primjenjivati do tri puta tjedno.
Pazite na sistolički tlak
Gornji broj je onaj koji je važan u starijoj dobi jer je sistolički krvni tlak vrhunac snage koju vaše arterije i vitalni organi doživljavaju sa svakim otkucajem srca, kaže Sheila Sahni, stručnjakinja za kardiovaskularne bolesti na UCLA. S višim tlakom oštećuju se bubrezi, oči i mozak. Idealan sistolički tlak je u rasponu između 120 do 138 mmHg.
Vrijednosti tlaka nisu iste za sve
Svaki pacijent je drugačiji. Kod pacijenata s niskim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, veći sistolički tlak može biti prihvatljiv. Isto može vrijediti za neke visokorizične bolesnike koji ne podnose agresivne terapije zbog nuspojava. Najbolji savjet je da se obratite svojem liječniku kako biste vidjeli što je najbolje za vas.
Voće, povrće i tjelovježba
Više voća i povrća može sniziti krvni tlak za oko pet jedinica. Gubitak težine također pomaže. Švedski stručnjaci su otkrili da fizička aktivnost može smanjiti sistolički tlak u prosjeku za 11 jedinica kod osoba s hipertenzijom, a to je posebno korisno za one s umjereno povišenim tlakom jer može značiti manje lijekova.
Oprez s lijekovima bez recepta
Stručnjaci upozoravaju kako mnogi ‘bezreceptni’ lijekovi sadrže pseudoefedrin, sastojak koji može izazvati porast krvnog tlaka. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) također mogu povisiti krvni tlak za tri do šest jedinica.
Vježbe za ruke mogu sniziti tlak
U Hypertension izvještaju iz 2013. znanstvenici su potvrdili da jednostavne vježbe za ruke mogu smanjiti gornju brojku na tlakomjeru za oko 10 posto. Nabavite ‘hvataljke’ za ruke. Stisnite ‘hvataljku’ i držite tako dvije minute. Vježbu ponavljajte od 12 do 15 minuta, tri puta tjedno.
Kava podiže krvni tlak, ali nema dulji učinak
Znanstvenici odavno znaju da šalica kave podiže krvni tlak. U članku objavljenom u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, istraživači su zaključili da 200 do 300 miligrama kofeina povećava sistolički krvni tlak u prosjeku za osam jedinica. Taj ‘skok’ traje oko tri sata i čini se da nema dugoročni učinak.
/Vecernji.ba/
