Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila je novog provincijala, a na tu je poziciju izabran fra Jozo Marinčić, član dosadašnje uprave i ekonom provincije. Fra Jozo (56) je na zasjedanju Kapitula, vrhovnog upravnog tijela provincije, održanom u Sarajevu, tajnim glasovanjem izabran je, tijekom redovita izbora u šestogodišnjem ciklusu, potporom većine od 53 franjevca-kapitularca, koji su kao izaslanici odlučivali u ime svih članova Bosne Srebrene. Protukandidati su mu bili fra Ivan Šarčević, gvardijan samostana Sv. Ante u Sarajevu i fra Zdravko Anđić, zenički župnik.
Fra Jozo je rođen 1959. u župi Bučići, općina Novi Travnik. Studij teologije završio je u Sarajevu gdje je i zaređen za svećenika 1987. Vremenom je obavljao različite službe, između ostalog bio je župnik travničke župe Dolac kao i gvardijan u Gučoj Gori. Ovu franjevačku provinciju od 2009. godine vodio je fra Lovro Gavran, koji je prije toga bio dugogodišnjim misionarom na Kosovu i u Albaniji. Fra Lovrino vođenje Bosne Srebrene obilježilo je samazatajno djelovanje bosanskih franjevaca koji su znatno manje javno istupali i društveno se angažirali nego u vrijeme kada su od sredine 80-ih godina 20. stoljeća pa do 2009. godine provinciju vodila trojica njegovih prethodnika fra Luka Markešić, fra Petar Anđelović i fra Mijo Džolan.
Pokušaj dijela franjevaca da kroz angažman u glasilu provincije, časopisu “Svjetlo riječi”, nastave njegovati javni i često polemičan dijalog, kakav je imao snažnu potporu ranijih provincijala, u mandatu fra Lovre okončan je smjenom glavnog urednika fra Drage Bojića, što je brojne dotadašnje suradnike iz javnog života potaknulo na otkazivanje suradnje.
Fra Lovro je jasno kazao kako su mu bili prioriteti te kako je među bosanske franjevce pokušao unijeti “novi duh”. “Većina braće u našoj provinciji godinama je željela jedan novi duh u našim međusobnim odnosima unutar same naše zajednice, kao i u odnosima s ostalim ljudima s kojima živimo, počevši od mjesne Crkve, preko Franjevačkog reda pa sve do Katoličke Crkve u cjelini. Naše bratstvo je željelo jasnije nego prije izraziti svoj kršćanski, katolički i franjevački identitet, koji u suvremenom sekulariziranom društvu biva sve više potisnut, zanemaren, pa čak i osporavan. Oni koji su me poznavali, bili su uvjereni da bismo zajedno mogli nešto učiniti na tom planu, pa su me stoga i predložili i izabrali”, kazao je fra Lovro u intervjuu kojega je uoči izbora novog provincijala objavilo upravo “Svjetlo riječi”. Dodao je kako se za razliku od svojih prethodnika svjesno nije želio uplitati u političke teme nego se baviti isključivo načelnim pitanjima.
“Moji predšasnici bili su jako aktivni na javnoj društvenoj sceni, a ja sam od samog početka svoj mandat više posvetio unutarnjem razvoju naše zajednice, nego njezinu prezentiranju vani”, kazao je fra Lovro.
Komentirajući izbor novog provincijala kazao je kako on mora predstavljati “zlatnu sredinu”. “Nijedan franjevac, pa ni provincijal, ne bi smio biti isključiv ni u kojem pogledu. Svaka je krajnost negativna, i lijeva i desna. Pozitivna je samo zlatna sredina”, kazao je sada već bivši provincijal kojega je naslijedio bliski suradnik.
Franjevci na području današnje Bosne i Hercegovine kontinuirano djeluju od 14. stoljeća odnosno od 1339. godine kada je utemeljna Bosanska vikarija na čijem je čelu bio fra Peregrin Saksonac.
Podjela Bosanske vikarije na Bosnu-Hrvatsku i Bosnu Srebrenu uslijedila je 1514., a obje su tri godine kasnije uzdignute na rang provincija odnosno tzv. redodržava.
Uz Bosnu Srebrenu na teritoriju BiH postoji i Hercegovačka franjevačka provincija, koja je uspostavljena 1852. godine.
