Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz Hrvatske zajednice Herceg-Bosne utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH, da bi se u kolovozu 1993., slijedeći Owen – Stoltenbergov plan mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna, bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Dan Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne je legalan praznik u FBiH
Pred nama su važni spomendani koji posljednjih godina svaki put izazovu sporenja i tenzije.
Prvo, 18. studenog je Dan Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koji će u Federaciji BiH neki obilježavati, polagati vijence i slaviti, neki neće raditi, a drugi će morat raditi iako bi željeli na poseban način proslaviti taj dan. Bošnjački mediji i stranke žestoko će reagirati na svaki spomen proslave Dana HZHB.
Drugo, 25. studenog je Dan državnosti BiH kada će se prebrojavati one koji obilježavaju ili ne obilježavaju taj dan, a bošnjački mediji će napadati sve one koji ne obilježavaju taj dan i proglašavati ih neprijateljima BiH. U svakom slučaju ti dani će opet poslužiti za još jedno dizanje tenzija i remećenje (i onako ne baš sjajnih) odnosa između naroda BIH. Ako na ovo gledamo realno, stvari su jednostavne i uz malo dobre volje nema nikakvih razloga za prijepor.
Hrvatska republika Herceg Bosna je donijela Zakon o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne („Narodni list HR HB, broj: 45/95) po kome je slavljen i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Na području Republike BiH (područje pod kontrolom ARBiH) vrijedio je Zakon o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94) po kome je obilježavan, između ostalih, i Dan državnosti BiH.
Ustav BiH (Aneks IV Daytonskog sporazuma) je u Aneksu II Prijelazne odredbe, točka 2. Kontinuitet pravnih propisa, između ostalog definirao da svi zakoni koji su važili u trenutku kada je Ustav stupio na snagu ostaju na snazi do donošenja novog zakona koji će ih staviti izvan snage. Na isti način je to odredio i Ustav Federacije BiH (Poglavlje IX Usvajanje i stupanje na snagu ustava i prijelazna rješenja, Članak 5. Točka (1)).
Kako nije donesen novi zakon o blagdanima, to znači da su oba spomenuta zakona na snazi i da treba slaviti svaki od spomenutih dana, svaki na području na kome je slavljen i od ljudi koji su ga slavili. Tako je i bilo sve do dolaska na vlast Alijanse za promjene i nitko nije pravio problem oko toga. Hrvati iz Alijanse su, vjerojatno da bi se pokazali velikim patriotima i dodvorili predstavnicima međunarodne zajednice, zanemarili zakon HRHB te slavili samo praznike iz zakona RBiH. Kako bi što bolje bili prihvaćeni od federalnih partnera i međunarodne zajednice, slično su se nastavili ponašati i ostali politički predstavnici Hrvata poslije Alijanse.
Sada imamo neustavnu i nezakonitu situaciju u kojoj federalni ministar rada, nezakonito, odlučuje koji dani će se slaviti i to su (gle čuda!) praznici po zakonu RBiH a blagdani iz zakona HRHB su zanemareni, pa čak i kada je federalni ministar Hrvat.
Izražavamo svoje protivljenje ovakvom jednostrano nametnutom i nezakonitom postupanju, te tražimo od svih političkih stranaka i predstavnika u BiH, a posebno od političkih predstavnika Hrvata, da se obilježavanje praznika i blagdana vrati u zakonski i ustavni okvir, odnosno:
– Što prije donijeti novi zakon o praznicima i blagdanima, u skladu s interesima sva tri konstitutivna naroda u BiH;
– Do donošenja tog zakona, praznike i blagdane obilježavati u skladu s ustavnim rješenjima, odnosno u skladu s navedenim zakonima, kao što je bilo do dolaska Alijanse na vlast;
– Federalni ministar rada ne smije djelovati protuzakonito i određivati neradne dane i blagdane koji će se slaviti jer postoje važeći zakoni.
– Tragati i iznaći pravedno i trajno rješenje ustroja BiH u kome će Hrvati opet biti jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda.
wikipedija.hr | hercegbosna.org
