U nedjelju na Vlašiću proslava Gospe Snježne

U nedjelju, 4. kolovoza 2019. godine organizira se hodočašće na planinu Vlašić gdje se tradicionalno na poseban način na Galici slavi blagdan Gospe Snježne.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže hodočašću Gospi Snježnoj koje počinje u nedjelju u jutro, u 6 sati ispred crkve sv. Ane u Potkraju. Misa će biti služena u 11:00 sati kod zavjetne kapele Gospe Snježne na Kostolcu (Galica-Vlašić).

Uz pomoć mještana poduzetnik izgradio kapelicu Gospi Snježnoj

Na ovom mjestu je bila kapelica od drveta, ali nakon završetka Drugog svjetskog rata srušena je i misna slavlja nisu služena ni za pastire koji su čuvali ovce, ali niti za mještane Potkraja koji su dolazili kupiti sijeno nakon kosidbe. Odlučio sam uz pomoć mještana izgraditi novu kapelicu posvećenu Gospi Snježnoj. Na svečanom otvorenju bilo je preko 1500 ljudi, rekao je poduzetnik Drago Vuković 2015. godine nakon otvorenja kapelice.

Galica je sigurno jedan od najljepših predjela planine Vlašić. Prostire se na oko 1.500 metara iznad mora i oduvijek je bila mjesto gdje su pastiri živjeli u svojim drvenim katunima. Pravili sir, šišali ovce i molili se po svome zakonu. Kako je najbliža naseljenim mjestima Potkraj i Paklarevo, iz ovih sela bilo je i najviše ovčara koji su živjeli od proizvodnje sira i prodaje mesa. Briga svećenika za svoj puk nije ni ovdje izostajala.

Drvena kapelica ovdje je bila još 1936. godine. Jednom godišnje, i to u vrijeme kosidbe, svećenici su dolazili i služili svete mise za pastire, i mještane koji su kupili sijeno. Bilo je to obično prva nedjelja u mjesecu kolovozu, govori Drago, dok priča kako je akademski kipar Fabijan Tomić iz Viteza izradio kip Gospe Snježne koji se nalazi ispred kapelice.

Uoči Svetog Ive, nedaleko od kapelice, svake godine ložimo veliku vatru jer to je običaj i tradicija našega mjesta. Na jednom od tih prelijepih okupljanja i druženja razmišljao sam zašto ne bismo obnovili kapelicu koja je bila stotinjak metara od najvišeg vrha Galice. Svoju ideju prenio sam prvim suradnicima, a onda su se i mještani uključili. Za kratko vrijeme ideja je postala stvarnost. Napravili smo kapelicu na čije otvorenje i blagoslov je došao i travnički paroh, a imam iz Turbeta zbog bajramskih blagdana nije mogao doći, ali je poslao pismo potpore i napisao kako deset godina nije čuo radosniju vijest.

Josip Žilić djetinjstvo je proveo na Galici. Imao je tek trinaest godina kada je počeo rat u BiH.

Koliko puta sam pogledao gore prema Galici od svoje kuće i poželio da šetam vlašičkim livadama. Da čuvam svoje stado i gledam svoga djeda kako uživa na pragu drvene kolibe dok mota duhan. Želio sam čuti zvuk zvona mojih ovaca, orkestar cvrčaka, kliktaj orlova. Jako mi je teško bilo što nisam mogao gore, govori Josip koji održava urednim prostor oko kapelice. Dolaze ljudi iz svih krajeva BiH, pa i inozemstva. Ostavljaju krunice, novac, mole, uživaju u prirodi.

Mislili smo da će ovdje dolaziti samo mještani Potkraja, Paklareva ili Ovčareva. Ovdje dolaze čak i turisti iz Njemačke. Jedna Njemica je molila svoga muža kada umre da je ukopaju u blizini naše kapelice. Toliko joj se svidjela ova planina i nedirnuta priroda da je grobno mjesto poželjela na ovoj planini. Rekla je koliko god novaca treba platiti za to grobno mjesto da samo kažemo, istaknuo je Drago Vuković.

Samo stotinjak metara od kapelice “puca” pogled na dolinu rijeke Lašve, ali i Vrbasa. Vidi se sve do Kupresa. Idealno mjesto za odmor tijela, ali i duše prenosi.

Gospa Snježna

Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna, Gospa od Snijega ili Ledena Gospa, katolički je blagdan koji se slavi 5. kolovoza.

Blagdan nosi ovaj naziv prema legendi nastaloj u 13. stoljeću, po kojoj se u noći 3. kolovoza 352. godine Gospa ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju naredila im je da joj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je osobno obilježio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri tzv. “velike bazilike”. Naknadno ju je preuredio papa sv. Siksto III., te je, u spomen Efeškog sabora na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu, posvetio Presvetoj Bogorodici.

Umjetnici prikazuju Gospu Snježnu okruženu anđelima koji u rukama ili na pladnjevima nose grude snijega. Neki umjetnici prikazuju viđenje pape u snu. U ikonografiji često je prikazan i patricije Ivan i njegova supruga kako se klanjaju pred papom. U samoj bazilici nalazi se i najstariji prikaz sv. Marije Snježne na mozaiku iz 1308. godine.